skip to Main Content
Neovisni, Jedinstveni, Solidarni, Otvoreni, Humani, Transparentni
sufbih@gmail.com Tel: 033 207 024, Fax: 033 219 503
Održana Online Konferencija  EPSU-a Na Temu Stanja U Vezi Pandemije COVID-a 19

Održana online konferencija EPSU-a na temu stanja u vezi pandemije COVID-a 19

Dana 12.03.2021. godine u vremenu od 09.30 do 16.00 sati održana je online Konferencija EPSU-a na temu stanja u vezi pandemije izazvane virusom Covid 19 i novosti o zapošljavanju i organizaciji rada u uslovima pandemije.

Ispred Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika učešće na konferenciji uzeo je Generalni sekretar Samostalnog sindikata, Adil Aljić, koji je prezentovao stanje u BiH u vezi pandemije. Upoznao je članove EPSU-a da se Bosna i Hercegovina nalazi u veoma teškoj i složenoj situaciji, izazvanoj pandemijom korone, te da zbog složenosti strukture države Bosne i Hercegovine i neodgovornosti vlasti još nisu obezbjeđene ni minimalne količine vakcina za BiH, ni putem programa COVAX.

U BiH je od početka pandemije (mart, 2020) zabilježeno 137.291 zaraženih koronavirusom, od čega je 5.297 preminulo od posljedica oboljenja Covid-19. 

Smrtnost od koronavirusa u BiH, prema ovoj statistici je 3,9 %, odnosno, takav je omjer oboljelih i smrtno stradalih.

Građani Federacije Bosne i Hercegovine za sada vakcine dobivaju „kap po kap“. Ukupno 9.800 komada dobili su kao pomoć Republike Srbije i Republike Slovenije, isključivo za zdravstvene radnike.

Broj novozaraženih koronavirusom u našoj zemlji i dalje svakodnevno raste, bolnički kapaciteti rapidno se pune, a medicinski radnici su na izmaku snage.

Kada je u pitanju ekonomija, u drugom kvartalu prošle godine imali smo pad BDP-a više od 10 % i 25.000 više nezaposlenih, u tom momentu. Novo zaključavanje bi bilo pogubno za kompanije koje su na rubu likvidnosti u ovom momentu (prvenstveno ugostiteljski i turistički sektor, te sektor prevoza) i veliki broj ovih firmi bi definitivno stavio „ključ u bravu“, jer su im rezerve likvidnosti na minimumu.

Što se tiče državnih službenika i namještenika u FBiH, zaustavljen je pokušaj Vlade FBiH da smanji plate državnim službenicima i namještenicima, zahvaljujući brzoj i energičnoj reakciji predsjednika Samostalnog sindikata Samira Kurtovića i do sada su zadržana sva stečena prava, uprkos stalnim pritiscima, kako Vlade FBiH , tako i nižih niova vlasti da se ona umanje. 

Dana 11.03.2020. godine,  prije godinu dana, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je globalnu pandemiju COVID-a 19. Prošla godina ojačala je već jake strane, a dodatno produbila slabosti naših društava. U Europi je razotkrila krhkost javnih zdravstvenih sistema i potpuni nedostatak kapaciteta da se odgovori na takav šok. Tragedija je u tome što to nije došlo kao iznenađenje. Europski sindikati javnih službi prosvjedovali su zbog nedostatka osoblja, nedovoljnog financiranja i neadekvatnih resursa puno prije izbijanja pandemije. Ne začuđuje stoga što su zdravstveni sistemi i institucije za socijalnu skrb bili potpuno preopterećeni kada je udario prvi val pandemije.

To što je potreban jedan takav prijelomni događaj kao što je globalna pandemija da bi se prepoznala potreba za dobro financiranim javnim službama i radnicima koji pružaju njihove usluge predstavlja turoban odraz neoliberalnih politika. No, prošla je godina pokazala da su mane privatizacije i budžetskih rezova nezaobilazna činjenica i sada je široko rasprostranjeno shvaćanje da nam je potrebna revalorizacija javnog sektora. Ne možemo se vratiti politikama štednje iz svijeta prije pandemije – ponovna izgradnja mora biti bolja. To je danas, na ovu godišnjicu koja je prekretnica, poruka milijuna radnika javnih službi diljem Europe.

Primarni prioritet je jačanje sistema javnog zdravstva i njege. To zahtijeva javno financiranje i okončanje poreznih politika koje favoriziraju korporacije i bogate. Vlade ovdje moraju djelovati i na nacionalnom i na europskom nivou. To dugujemo našim zdravstvenim radnicima i njegovateljima, od kojih se mnogi liječe od posttraumatskog stresa.

Baš kao što je neposredno prije izbijanja pandemije u zdravstvenim i sektorima njege u Europi bilo preko 100 štrajkova, sindikati iz tih sektora i dalje će biti borbeni u traženju povećanja plaća, boljih radnih uvjeta, povećanog broja osoblja i službi za pružanje podrške.

Iako su zdravstvo i socijalna skrb u prednjem planu naše brige, druge javne službe su također bile na prvim linijama tijekom krize. Od sektora otpada, vode i energije, preko službi socijalne skrbi i službi za zapošljavanje, radnici javnih službi su bili od presudnog značaja za održavanje funkcioniranja društava te u rješavanju društveno-ekonomskih posljedica mjera zaključavanja. Njihova uloga će postati čak još važnija dok se budemo oporavljali od ekonomske krize. Potrebno je povećati ulaganja kako bi se zajamčila dostupnost i kvaliteta usluga te osigurao pristup socijalnoj skrbi, stanovanju, vodi, energiji i obrazovanju, kao i financiranju gradova i općina.

Javni sektor također ima jedinstvenu ulogu u obnovi otpornijih društava, od kružnog gospodarstva, preko zelenih prometnih sustava do čiste javne infrastrukture. Za to bi se trebali koristiti nacionalni (i EU) fondovi za oporavak i otpornost, umjesto da se upada u uobičajene pogreške privatizacije i javno-privatnog partnerstva.

Ova nezapamćena zdravstvena kriza pokazuje da EU mora razmotriti mogućnost ponovnog preuzimanja određenih sektora koji garantiraju sigurnost europskih građana, poput farmaceutskih industrija ili proizvodnje OZO-a. Također bi trebalo preispitati uspostavljanje europskih kompetencija u zdravstvu i u državama koje nisu članice, kako bi se odgovorilo na pandemije, kako u EU, tako i u trećim zemljama. Nedostaci otkriveni tijekom ove krize pokazuju da se velik dio sredstava iz EU fonda za oporavak mora izdvojiti za ulaganja u javne usluge, koje predstavljaju univerzalne vrijednosti na kojima se temelji EU.

Kao čelnici europskog sindikata javnih službi, borit ćemo se s mnogim drugima za ravnopravnost na tržištu rada, bolje uvjete rada i više javnih ulaganja. Zajedno s rastućim pokretom s istim ciljem, zalažemo se za poreznu pravdu koja osigurava da korporacije plaćaju svoj pravični udio i preokreće rastući trend nejednakosti. Ključno je da u oporavku od, kako se pokazalo, najgore ekonomske krize, radnici, zajednice i naš planet imaju prioritet nad profitom nekolicine.

Back To Top