Održan sastanak Inicijativnog odbora Internih revizora u FBiH
U Centrali Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji BiH održan je dana 15.09.2026. godine radni sastanak Inicijativnog odbora Internih revizora u Federaciji BiH sa predstavnicima sindikata. Ispred Centrale sindikata sastanku su prisustvovali: Samir Kurtović, predsjednik Sindikata i Adil Aljić, generalni sekretar, a Inicijativni odbor Internih revizora Federacije BiH predstavljali su: Hasna Ljubović; Marija Brkan; Amina Neradin i Kenan Dželilović. Tema radnog sastanka bila je položaj i radno–pravni status internih revizora i rukovoditelja jedinica za internu reviziju u javnom sektoru FBiH. Samir Kurtović, predsjednik SUFBiH prisutne je upoznao sa aktivnostim koje vodi sindikat, kao i uslovima učlanjenja u sindkat i određenim pogodnostima za sve članove sindikata. Obzirom na organizacioni položaj, nadležnost, odgovornost i njihov radno-pravni status i položaj u institucijama javnog sektora internih revizora i rukovoditelja jedinica za internu reviziju u javnom sektoru u FBiH, otvorena su brojna neriješena pitanja, a sa kojima se interni revizori susreću u svom svakodnevnom radu. Zakonom o internoj reviziji u javnom sektoru interna revizija je uspostavljena na najvišem nivou, a organizaciono i funkcionalno je direktno odgovorna rukovodiocu institucije, čime se osigurava njena nezavisnost. Jedinice za internu reviziju vrše reviziju svih organizacionih dijelova, programa, aktivnosti i procesa, kao i pravnih lica u nadležnosti institucije, uključujući i slučajeve kada preuzimaju funkciju interne revizije za subjekte koji nemaju vlastite jedinice, te obavljaju ključnu funkciju nadzora i procjene rizika i daju preporuke i savjete za unaprijeđenje poslovanja, te vrše procjenu sistema finansijskog upravljanja i kontrole, upravljanja rizicima, kao i usklađenost poslovanja sa zakonima i propisima. Funkcija interne revizije podrazumjeva visok stepen stručnosti, obaveznu certifikaciju, kao i kontinuiranu profesionalnu edukaciju, a profesionalni status određuje stepen obrazovanja, posjedovanje specijalističkog certifikata, posebne sposobnosti i vještine, radno iskustvo, stepen samostalnosti u radu, kao i nivo odgovornosti naeophodan za ekonomično, efikasno i efektivno obavljanje najsloženijih poslova. Od internog revizora zahtjeva se visok stepen samostalnosti, nezavisnosti i objektivnosti, kao i najviši nivo odgovornosti za zakonitost rada i postupanja. Interni revizori imaju ključnu ulogu u ocjeni funkcionisanja sistema finansijskog upravljanja i kontrole, te direktno doprinose procjeni zakonitosti, pravilnosti i efikasnosti korištenja javnih sredstava. Davanjem stručnog mišljenja interni revizori učestvuju u utvrđivanju fiskalne odgovornosti, čime njihova uloga dodatno dobiva na značaju u ukupnom sistemu javne uprave. Inicijativni odbor, zajedno sa predstavnicima sindikata donio je Zaključak o formiranju Sindikalne organizacije Internih revizora za teritorij Federacije BiH, kao osnov za sticanje reprezentativnosti i pokretanje određenih inicijativa, a kojima bi se uredili: status internih revizora; pravna sigurnost, jednakost postupanja, hijerarhijska postavka sa pripadajućim koeficijentima i druga otvorena pitanja. Također, istaknut je i problem ne prijavljivanja na raspisane konkurse za zapošljavanje internih revizora, a zbog izostanka interesa stručnog kadra, a direktno su povezani sa niskim primanjima i lošim statusnim pozicioniranjem internih revizora u poređenju sa ostalim radnim mjestima unutar iste institucije. Zbog složenosti nadzora nad ovim diverzifikationim procesima, nužno je statusno i finasijski adekvatno pozicionirati interne revizore u svim javnim preduzećima. Nakon formiranja Sindikalne organizacije Internih revizora za teritorij Federacije BiH formirat će se i radna grupa za izradu Prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti u Federaciji BiH; Zakona o državnoj službi Federacije BiH i drugim propisima koji uređuju oblast interne revizije, a po uzoru i primjenjene prakse za Republiku Hrvatsku, Austriju i Sloveniju, a shodno dobivenim direktivama o pristupnim pregovorima BiH sa EU.
