ZAŠTITA PRAVA RADNIKA I COVID-19

Predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika FBiH ovim putem se obraća svim medijima na temu Zaštite prava radnika i COVIDA-19, te ističe da u  vanrednim stanjima, kao i u redovnim uslovima, poslodavac i radnik su u obavezi primjene svih važećih zakonskih propisa u vezi radnih odnosa i Kolektivnog ugovora, kao i poštivanja mjera samoizolacije i socijalne distance koji nalažu nadležne Vlade i Krizni štabovi, te izdata rješenja sanitarnih inspektora, iz kojih dalje proizlaze i sankcije određene krivičnim zakonom. Poslodavci moraju biti svjesni situacije, da je radnik dužan poštivati i pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu sa zakonskim propisima, koji između ostaloga regulišu obavezu postupanja radnika u cilju zaštite od zaraznih bolesti, da pri tome vodi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika. Odredbama  Zakona o radu kao i  Kolektivnim ugovorom propisani su načini i uslovi kojih se moraju pridržavati kako poslodavci tako i radnici.
Predsjednik Samir Kurtović navodi da  ukoliko je radniku neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno prvi korak prema ostvarivanju povrijeđenog prava iz radnog odnosa je da radnik podnose zahtjev za zaštitu prava poslodavcu, kako bi u slučaju negativnog odgovora svoje pravo mogao ostvariti sudskim putem, vodeći računa o rokovima. Za zaštitu prava iz radnih odnosa, Sindikat svom članstvu nudi besplatnu pravnu zaštitu. Ovim putem, apelujem članstvu, državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama, da se obrate Sindikatu ukoliko dođe do povrede prava iz radnih odnosa, te da oni koji nisu članovi Sindikata, a trebaju besplatnu pravnu zaštitu pristupe u članstvo Sindikata. Savez sindikata kojeg čine svi granski sindikati FBiH zajedno sa Vladom FBiH i Udruženjem poslodavaca bi trebali što prije kao socijalni partneri sjesti dogovoriti preventivne mjere kao i načine postupanja vezano za zaštitu prava radnika kako bi spriječili masovno otpuštanje istih, kao i pomoć poslodavcima određenih paket mjera, koji se jedino može postići kroz socijalni dijalog više strana.
Što se tiče uticaja COVID-19 virusa na uređenje radnih odnosa, predsjednik naglašava sa nema značaj u smislu zaštite prava radnika, jer su poslodavci dužni da osiguraju radniku da rade na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u ovoj situaciji na isti način kao i u redovnim uslovima, te poštivaju institute propisane zakonom, posebno preraspodijela radnog vremena, institute godišnjeg odmora, plaćenog i/ili neplaćenog odsustva propisanih Zakonom o radu. Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije kriv (viša sila, privremeni zastoj u proizvodnji i sl.), u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih     nesreća (“Službene novine FBiH” br. 39/03, 22/06, 43/10) uređuje sistem zaštite i spašavanja ljudi, biljnog i životinjskog sviketa , materijalnih , kulturnih i drugih dobararod  prirodnih i drugih nesrećau FBiH.
Razvoj ekonomije u doba COVID-19 ovisi od procjena toka pandemije. U ovakvoj situaciji smatram da bi trebalo prije svega, osigurati stabilnost javnih finansija, te neke od mjera su da Vijeće ministara intervenira i postigne dogovor za kreditiranje sa MMF-om, EBRD-om, EU, kao I finansiranje iz IPA grantova kako bi imali informaciju na koji iznos možemo računati iz vanjskog sektora, iznaći načine da se izvrše izmjene Zakona o akcizama i/ili Zakona o porezu na dohodak, te da ekonomska struka da maksimalan doprinos pri rješavanju u ovakvim kriznim vremenima, koji mogu prethoditi. Potrebno je da se javna potrošnja ograniči, u smislu da je potrebno donijeti rebalans budžeta na svim nivoima, koji će kapacitirati nabavke planirane u budžetskoj godini i sasvim sigurno doprinijeti uštedama, koji će se refleksirati na stabilnost privrede i ekonomije naše zemlje. Sada je neophodno da krizni menadžeri upravljaju ovom situacijom, da kriznim štabovima upravljaju oni najkompetentniji i oni koji rade u interesu građana, te da epidemiološki grafikoni pokažu što manji broj umrlih u našoj zemlji, a istovremeno očuvamo stabilnost javnih finansija i sanaciju privrede.
U drzavnoj aministraciji treba napraviti razliku onih koji imaju 5.000, 6.000 i 7.000 KM platu i onih koji imaju od 700 do 1.300 KM platu i vecina ima kredit a kojih je mnogo vise. Ako imaju kredit ko im garantuje da ga mogu placati i kada ga plate ostatak plate im ostaje za placanje rezija i hranu.
Neophodan je program ekonomskih mjera, sa jasno određenim mehanizmima, apelujem građanima i radnicima da poštuju sve mjere nadležnih organa prvenstevo na zaštiti njihovog zdravlja.